Trenutno pregledavate Zeleni vir i Vražji prolaz u Gorskom kotaru
  • Kategorija objave:Hrvatska / Planinarenje
  • Vrijeme čitanja:5 min. čitanja

Jedna lijepa, sunčana nedjelja provedena na napokon realiziranom izletu Gojzeka, nakon nekoliko vikenda loših prognoza i otkazivanja svih (ne)mogućih vrsta: Skrad – Zeleni vir – Izletnički dom i elektrana na potoku Curku – Vražji prolaz -Muževa hižica – Skrad

Vražji prolaz, Zeleni vir i spilja Muževa hižica još su davne 1962. godine proglašeni posebnim geomorfološkim rezervatom (kategorija zaštite: značajni krajobraz).

 

Izlet počinjemo stotinjak metara od željezničke pruge Skrad prelaskom preko pruge i spuštanjem 400 metara brojnim serpentinama do slapa Zeleni vir (302 m.n.v.). Za to je potrebno četrdesetak minuta, ali nama je uz zastajkivanje i (edukativne) razgovore potrebno i nešto više.

Zeleni vir je izvor u spilji koji ime zahvaljuje smaragdno zelenoj boji jezera. Voda iz izvora koristi se za proizvodnju električne energije u prvoj hidrocentrali u Gorskom kotaru još od davne 1921. godine. U najmračnijem djelu špilje izvire potok Curak, a neposredno prije spilje osvježavaju nas kapljice slapa koji se obrušava sa sedamdesetak metara visoke stijene. To je drugi po visini slap u Hrvatskoj (najviši je Veliki slap na Plitvicama, koji ga je “prešišao” za tričavih desetak metara).

Nakon uživanja u slapu nastavljamo put do izletničkog doma “Zeleni vir”. U blizini doma se nalazi i mala, gore spomenuta, hidroelektrana Zeleni vir (od milja zvana Munjara). Wikipedia kaže da je prva električna žarulja, za koju je električnu energiju proizvela Munjara Zeleni vir zasvijetlila navečer 28. prosinca 1921. u današnjem hotelu Zeleni vir u Skradu. Na putu do doma, iza Munjare je jezerce sa malim slapom.

U izletničkom domu se može i jesti i spavati. A može se doći i autom. Ima i velika natkrivena tereasa sa stolovima i čak dva potoka kojima zahvaljujemo na ovim današnjim divotama – Curak i Jasle. Ulaz u Vražji prolaz se naplaćuje 25 kn / osobi (10 kn za djecu do 12 godina). Toga iz (ne)opravdannih razloga nema na fotografijama jer eto priznajem radije sam sjedila na klupi, grickala sendviče i pite, neobavezno časkala i zaboravila opaliti koju oko doma. Ali zato sam uslikala info ploču sa kartom na kojoj se lijepo vidi odakle smo došli i kuda još idemo.

Nakon dužeg odmora vrijeme je da kroz drveni portal zakoračimo u Vražji prolaz. To je impresivni kanjon strmih, stjenovitih strana, po čijem dnu vodi put ispresjecan stepenicama i mostićima, a ispod huči potok Jasle. Dug je osamdesetak metara, a na nekim je dijelovima širok svega dva metra. Mostovima i galerijama premostilo ga je Društvo za uređenje Skrada i okolice još davne 1934. – 36. godine.

Na izlasku iz kanjona za čiji je prelazak potrebno dvadesetak minuta nalazi se malo sklonište, a nedaleko od njega je i naše zadnje odredište – Muževa hiža. Ova stotrideset metara duga spilja super je mjesto za ohladiti se na 8 stupnjeva tijekom vrućih pro(ljetnih) dana (ili za ugrijati se tijekom hladnih zimskih dana). Mi smo iskoristili ovu prvu varijantu. Otvor spilje velik je oko 40×15 m. Na kraju dvorane je navodno jezerce u kojem je kažu jednom pronađena i čovječja ribica. A navodno su tamo i dva čamca iz 19. stoljeća čija svrha do dan danas nije razjašnjna. Mi nismo vidjeli ni jezerce (kažu da nekad i presuši), ni čamce, a kamoli čovječju ribicu. Spilju su 1960. istraživali speleolozi iz (našeg) PD “Željezničar. (izvori: info ploča kod skloništa nedaleko ulaza u spilju i časopis Speleolog 55, 2007.)

Muževa hiža - Speleolog 55, 2007.
Nacrt Muževe hiže – izvor Speleolog 55, 2007. – https://hrcak.srce.hr/file/395748

Nakon posjeta spilji penjemo se u kanjon Jasle i hrabro (i strmo) dalje prema Skradu. Na putu nailazimo na drvenu promatračnicu za ptice, s koje je ovaj put bilo moguće promatrati samo puno malih (i nešto starijih) Gojzeka.

Na kraju uspona prugu ovaj put prelazimo na obilježenom prijelazu, pa skrećemo lijevo, cestom produžujemo do željezničke postaje i još malo dalje do naše početne točke gdje nas čeka bus (i završava naša kružna tura ljepotama ovog dijela Gorskog kotara).

Za one koji žele još više

…mogu u izlet ukomponirati i osvajanje Skradskog vrha il(i barem) lijepe vidikovce Perić i Kavranova stijena, a kad su već u Skradu mogu odšetati i do izvora rijeke Dobre. Mi smo sve to odradili u jednom drugom, jednako divnom izletu: Skradski vrh u Gorskom kotaru.

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.